Aleksandar Aljehin

Aleksandar Aljehin
DržavaRusko Carstvo Rusko carstvo, Francuska
Rođenje31. 10. 1892.
Moskva, Rusko carstvo
Smrt24. 3. 1946.
Estoril, Portugal
Titulavelemajstor
Svjetski šampion19271935, 1937-1946.

Aleksandar Aleksandrovič Aljehin (rus. Алекса́ндр Алекса́ндрович Але́хин)[1] bio je četvrti svjetski šahovski prvak. Često se uzima kao jedan od najboljih šahista svih vremena.

Aljehin je već sa 22 godine bio među najjačim šahistima svijeta. Tokom 1920-ih osvaja većinu turnira na kojima učestvuje. 1927. postaje 4. svjetski prvak nakon pobjede nad Capablankom, dotada smatranim nepobjedivim, u najdužem finalnom meču sve do 1985.

Tokom ranih 1930-ih Aljehin dominira na turnirima i osvaja 2 vrhunska takmičenja s velikom razlikom. Također se takmiči kao prva tabla Francuske na četiri šahovske olimpijade, osvajajući individualne nagrade na svakoj. Od sredine 1930-ih njegovi turnirski rezultati počinju varirati, što se najviše pripisuje alkoholizmu. Aljehin nudi revanš Capablanki pod istim uvjetima koji su ranije njemu postavljeni, ali se pregovori vuku godinama, bez velikog pomaka. U međuvremenu s lahkoćom brani titulu u mečevima protiv Bogoljubova 1929. i 1934. 1935. gubi titulu od Euwea, ali je vraća u revanšu 1937. Njegovi turnirski rezultati i dalje ostaju promjenjivi, u vrijeme kad se uzdižu mlade zvijezde, poput Keresa i Finea, a Botvinik opasno ugrožava njegovu titulu. Pregovori za meč s Keresom ili Botvinikom bivaju prekinuti zbog izbijanja Drugog svjetskog rata u Evropi 1939.

Aljehin ostaje u okupiranoj Evropi i za vrijeme rata učestvuje na turnirima koji su organizirani od strane nacista. U to vrijeme pojavljuju se i antisemitski članci pod njegovim imenom, iako je kasnije tvrdio da su oni zapravo napisani od strane nacista. On je imao dobre odnose s nekoliko jevrejskih šahista, a njegova četvrta supruga bila je Jevrejka. Nakon rata je bio nepoželjan od strane drugih igrača i organizatora turnira zbog spomenutih tekstova. Pregovori sa Botvinikom za meč za titulu svjetskog prvaka bili su u toku kad Aljehin 1946. iznenada umire u Portugalu, pod nerazjašnjenim okolnostima.

Bio je poznat po žestokom i maštovitom napadačkom stilu, kombiniranim s velikim pozicionim umijećem i spretnošću u završnici. On je, također, proizveo inovacije u širokom rasponu šahovskih otvaranja. Statistička mjerenja različito ocjenjuju njegovu snagu u poređenju sa drugim igračima, stavljajući ga između 4. i 18. mjesta u svojim listama najboljih šahista svih vremena. Iako je proglašen "neprijateljem SSSR-a", nakon antiboljševičkih stavova 1927, tokom 1950-ih posmrtno je rehabilitiran i priznat kao jedan od osnivača "sovjetske škole", koja je dominirala šahom nakon Drugog svjetskog rata. Visoko je cijenjen kao šahovski pisac i teoretičar, a po njemu ime nosi Aljehinova odbrana, nekoliko varijacija drugih otvaranja, te nekoliko studija završnice. Postoje jaki dokazi da je Aljehin objavio "poboljšane" rezultate nekih svojih partija, mada u jednom slučaju možda i nije bio krivac za to.

  1. ^ Ostali članovi njegove porodice izgovaraju prezime kao [aˈlʲɔxin] (Aljohin). Alekhine je najčešća transkripcija u engleskim pisanim izvorima, kao i u francuskom, katalonskom, portugalskom, turskom jeziku. Postoji još nekoliko transkripcija za druge jezike: Aljechin (njemački, danski, holandski, češki), Aljehin (mađarski, bosanski/hrvatski/srpski, slovenski), Alejin (španski), Alechin (italijanski, poljski, slovački, švedski), Alekhin (norveški), Alehhin (estonski), Alehin (rumunski, finski), Aļehins (latvijski), Alechinas ili Aliochinas (litvanski).

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search